Smokva Ostojić
  • English
  • Deutsch
  • Naslovna
  • Naša priča
  • Proizvodi
  • Kontakt
  • Menu
  • 0Shopping Cart

Naš je dalmatinski težak posadio na rub svoje zemlje smokvu za okrijepu, tamo sredinom 19. stoljeća. Narednih stotinjak godina za život je sadio žito, a da bi smokve sačuvao tijekom radne sezone, sasušene ih je skrivao u obližnjim kamenjarima.

Sredinom 19. stoljeća dalmatinski težak posadio je na rub svoje zemlje smokvu za okrijepu. Narednih stotinjak godina sadio je žito, no, da bi smokve sačuvao tijekom radne sezone, sasušene je skrivao u obližnjim kamenjarima.

Naši stari...

U našim krajevima...

Kada se sredinom 20. stoljeća razvijao turizam, porastao je i interes za smokvom. Stanovnici zavičaja, među kojima i obitelj Ostojić, sadili su stabla smokve kako bi svježe plodove i slastice ponudili gostima i kontinentu.

Boljim prometnim povezivanjem, te razvojem turizma, interes za Dalmatinske tradicijske običaje i kulture raste. Lokalne obitelji, među kojima i obitelj Ostojić, sade smokve kako bi svježe i suhe plodove, ali i razne slastice od smokava ponudili turistima i kontinentu.

Procvat kulture

Procvat kulture

Posljednih 20-ak godina, obitelj Ostojić uzgaja smokvu kao okosnicu uspješnoga eko gospodarstva. Tradicionalna kultivacija, pouzdana obiteljska receptura, ljubav i naporan rad dali su Figo, zdravu i ukusnu slasticu od smokve.

Posljednih 20-ak godina, obitelj Ostojić uzgaja smokvu kao okosnicu razvoja uspješnoga eko gospodarstva. Tradicionalan način kultivacije, pouzdana obiteljska receptura, desetljeća ljubavi, pažnje i napornoga rada dali su proizvod, zdravu i ukusnu slasticu od smokve, danas poznatu pod brandom ECO Fig'o.

Obiteljska tradicija

Obiteljska tradicija

Naša Priča

Priča obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Ostojić počinje prije više od cijelog stoljeća. Na području Peračkoga Blata, dida Ivan posadio je prve smokve i time započeo tradiciju kulture koja će u budućnosti postati zaštitni znak cijeloga kraja. Smokva nije oduvijek bila najznačajnija kultura u ovome dijelu Dalmacije, štoviše, vinova loza i maslina imali su primat i dominantnu ulogu u seljačkim domaćinstvima. Okolnosti koje su dovele do promjene orijentacije na do tada sporednu kulturu, bile su probijanje tunela koji spaja jezero s morem 1938., što je dovelo do isušivanja područja na kojem se danas nalazi Peračko Blato, te migracija stanovništva s biokovskih padina prema moru i kultiviranje poljoprivrednih površina koje su do tada bile pod vodom. U narednim desetljećima dolazi do razvoja turizma i povećane potražnje za smokvom. 

But, at the end of the day, find someone to quickly write my paper we are in control

Već 80-ih godina, razvoj poljoprivrednih zadruga te mikrolokacija okolice Baćinskih jezera, odnosno aluvijalna tla i jezerska vlaga, učinili su ovu sredinu pogodnom za uzgoj smokava izuzetne, superiorne kvalitete. Gotovo pola stoljeća, smokva je glavna kultura koju uzgaja obitelj Ostojić. Slijedeći stope dida Ivana, Tomo Ostojić čuva obiteljsku tradiciju, iskustvo i male tajne, ali i razvija kulturu koristeći moderna i stručna znanja; pohađao je srednju poljoprivrednu školu u Metkoviću, a zatim i Agronomski fakultet u Zagrebu. U periodu školovanja nadolazi na ideju kojom bi se OPG mogao voditi u budućnosti, a to je da tradicionalnu proizvodnju suhih smokava oplemeni i počne ih prerađivati u druge proizvode na bazi smokve.

Tako je nakon suhe smokve i voćnog smokvenjaka proizveden i smokvenjak s pikantnim okusom – baziran na sljubljivanju smokve s vinom i sirom – džem od zelene smokve, umak od smokava, energetske pločice na bazi smokve te brojni drugi proizvodi. Modernizacijom pogona za preradu, nabavkom novih strojeva te primjenom moderne tehnologije u proizvodnji i preradi smokava, OPG OSTOJIĆ udovoljava standardima moderne poljoprivredne proizvodnje. Zato je budućnost našeg OPG-a sasvim jasna: zadržavanje standarda najviše kvalitete uz razvoj novih proizvoda i širenje proizvodnih kapaciteta.
U sklopu operacije 6.3.1. mjere ruralnog razvoja odobrena su sredstva u iznosu 111.600,00 kn za projekt: nabavka mehanizacije, marketinga i kupnja poljoprivrednog zemljišta. Cilj projekta – podizanje kvalitete i dostupnosti proizvoda.

Sredinom 19. stoljeća dalmatinski težak posadio je na rub svoje zemlje smokvu za okrijepu. Narednih stotinjak godina sadio je žito, no, da bi smokve sačuvao tijekom radne sezone, sasušene je skrivao u obližnjim kamenjarima.

U našim krajevima...

Boljim prometnim povezivanjem, te razvojem turizma, interes za Dalmatinske tradicijske običaje i kulture raste. Lokalne obitelji, među kojima i obitelj Ostojić, sade smokve kako bi svježe i suhe plodove, ali i razne slastice od smokava ponudili turistima i kontinentu.

Procvat kulture

Posljednih 20-ak godina, obitelj Ostojić uzgaja smokvu kao okosnicu razvoja uspješnoga eko gospodarstva. Tradicionalan način kultivacije, pouzdana obiteljska receptura, desetljeća ljubavi, pažnje i napornoga rada dali su proizvod, zdravu i ukusnu slasticu od smokve, danas poznatu pod brandom ECO Fig'o.

Obiteljska tradicija

Priča obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Ostojić počinje prije više od cijelog stoljeća. Na području Peračkoga Blata, dida Ivan posadio je prve smokve i time započeo tradiciju kulture koja će u budućnosti postati zaštitni znak cijeloga kraja. Smokva nije oduvijek bila najznačajnija kultura u ovome dijelu Dalmacije, štoviše, vinova loza i maslina imali su primat i dominantnu ulogu u seljačkim domaćinstvima. Okolnosti koje su dovele do promjene orijentacije na do tada sporednu kulturu, bile su probijanje tunela koji spaja jezero s morem 1938., što je dovelo do isušivanja područja na kojem se danas nalazi Peračko Blato, te migracija stanovništva s biokovskih padina prema moru i kultiviranje poljoprivrednih površina koje su do tada bile pod vodom. U narednim desetljećima dolazi do razvoja turizma i povećane potražnje za smokvom. Već 80-ih godina, razvoj poljoprivrednih zadruga te mikrolokacija okolice Baćinskih jezera, odnosno aluvijalna tla i jezerska vlaga, učinili su ovu sredinu pogodnom za uzgoj smokava izuzetne, superiorne kvalitete.

Gotovo pola stoljeća, smokva je glavna kultura koju uzgaja obitelj Ostojić. Slijedeći stope dida Ivana, Tomo Ostojić čuva obiteljsku tradiciju, iskustvo i male tajne, ali i razvija kulturu koristeći moderna i stručna znanja; pohađao je srednju poljoprivrednu školu u Metkoviću, a zatim i Agronomski fakultet u Zagrebu. U periodu školovanja nadolazi na ideju kojom bi se OPG mogao voditi u budućnosti, a to je da tradicionalnu proizvodnju suhih smokava oplemeni i počne ih prerađivati u druge proizvode na bazi smokve. Tako je nakon suhe smokve i voćnog smokvenjaka proizveden i smokvenjak s pikantnim okusom – baziran na sljubljivanju smokve s vinom i sirom – džem od zelene smokve, umak od smokava, energetske pločice na bazi smokve te brojni drugi proizvodi. Modernizacijom pogona za preradu, nabavkom novih strojeva te primjenom moderne tehnologije u proizvodnji i preradi smokava, OPG OSTOJIĆ udovoljava standardima moderne poljoprivredne proizvodnje. Zato je budućnost našeg OPG-a sasvim jasna: zadržavanje standarda najviše kvalitete uz razvoj novih proizvoda i širenje proizvodnih kapaciteta.

U sklopu operacije 6.3.1. mjere ruralnog razvoja odobrena su sredstva u iznosu 111.600,00 kn za projekt: nabavka mehanizacije, marketinga i kupnja poljoprivrednog zemljišta. Cilj projekta – podizanje kvalitete i dostupnosti proizvoda.

Footer menu

  • Opći uvjeti
© Copyright - Smokva Ostojić
  • Opći uvjeti
Scroll to top
Select your currency
HRK Hrvatska kuna
EUR Euro